Historija Bosanske Drzave - Flash News - 2016 - SULTANOVIC NETWORK
Cetvrtak, 08.12.16
Dobro dosli: Gost | RSS
NAVIGACIJA
Kategorija:
Flash News [100]
Chat Box:
Samo registrovani clanovi imaju pristup CHAT BOX-u
Donacija:
Udruzenja i savezi:
Anketa:
Kako ocijenjujete trenutno stanje u Bosni i Hercegovini:
Ukupno ocijena: 1934
Statistika Posjeta:

Trenutno online: 100
Gostiju: 98
Clanova: 2
Željo9448, Prcko
Posjeta Clanova:
Taki, atos, bojannds, rax, KumanovaKing, martina0202, blackstrike, manssure, tba, raymonsalim, bastradero, goki22, kaltak, babi, destro9, jovankajole, zagallo19691969, PeroProspero, ali96, baba_1, bayabdul34, stertretr, Softic2350, z_zonnebetel, iptvx2, Jami, Dzeni1276
Naslovna » Vijesti » Flash News

Historija Bosanske Drzave

Bosna je, kako je to u novijoj historijskoj literaturi nedvojbeno dokazano,najstarija južnoslovenska ranofeudalna država. Začetak stvaranja državne jezgre iz koje ce izrasti moćna Bosanska država otpočeo je tokom 6. stoljeća u vrijeme prvih nadiranja Slovena i Avara i njihovim dodirom sa starosjedilačkim stanovništvom Ilirima, koji su se već prije na području Bosne izmiješali i sa Gotima i Keltima.

Kroz čitav period od 6. do 10. stoljeca podrucje Bosne je bilo izlozeno doseljavanjima Starih Slovena sto je imalo i srazmjeran utjecaj na dugotrajan proces formiranja Bosnjaka kao naroda i Bosne kao drzave. U mnogim raspolozivim historijskim izvorima u periodu izmedju 6. i 10 stoljeca podrucje Bosne se vrlo cesto naziva "Slavensko Kraljevstvo" ili "Sklavinija" ("Slavenska Zemlja"). Ti se uopceni nazivi za Bosnu pojavljuju i mnogo kasnije usporedo sa nazivom Bosna. Sklavinijama se uopceno nazivaju i druge juznoslavenske zemlje, i to je dakle, tek jedan uopceni naziv,ali ono sto je bitno jeste da se upravo na podrucju Bosne formira prva Sklavinija, prva "Slavenska Zemlja". Franjo Barisic, razmatrajuci hronologiju prvih Avarsko-Slavenskih naseljavanja, pozivajuci se na Prokopijeve podatke naseljavanja Balkana, je zakljucio da su se prva plemena Starih Slovena doselila na podrucje danasnje Bosne jos sredinom 6. stoljeca, sto potvrdjuju i neki arheoloski nalazi, kao npr. nalazi u Mušićima kod Višegrada,kao i nalazi na lokaciji Dvorovi kod Bijeljine.Prema Prokopijevim podacima se,pak, da zakljuciti da su se tada Stari Sloveni naselili na sirem prostoru danasnje Bosne, ukljucujuci i jezgru iz koje je izrasla Bosanska drzava, odnosno Sarajevsko - Visocku dolinu.

U isto to vrijeme,polovinom 6.stoljeca,tacnije 567.,597 i 605-615. godine dolazi i do prodora Avara na podrucje Bosne, i iako su arheoloske potvrde Avarske prisutnosti na podrucju Bosne dosta oskudne, toponomasticke su mnogo obilnije. Prema nekim historicarima podrucje Bosne je od tada, te u 7. i 8. stoljecu u sastavu Avarskog Kaganata. Historijski je nepobitno utvrdjeno da ratnicka plemena Avari nisu bili brojni, ali su bili vjestiji ratnici od Slovena i starosjedilackog stanovnistva i jedino sto ih je zanimalo je bilo nametnuti svoju vlast,odnosno ubirati porez,sto je vrlo bitno pri razmatranju cinjenica koje se ticu opstanka starosjedilackog stanovnistva Ilira, koji nisu bili odstranjeni sa podrucja Bosne, nego su se vremenom stopili sa dosljacima, o cemu prvenstveno svjedoci cinjenica da su podlogu prvim teritorijalnim organizovanjima, iz kojih ce izrasti Bosanska drzava, davale "Župe", koje su obuhvacale jednu ili vise porodica i ujedno cinile i vojnu jedinicu.I, iako sami naziv Župa potice od Avarske titule "Župan", njihov nastanak je nedvojbeno imao svoj korijen upravo u teritorijalnoj organizaciji Bosanskog starosjedilackog stanovnistva Ilira.Mnogi Ilirski gradovi i tvrdjave, sirom Bosne,nastavljaju postojati i funkcionisati i poslije prvog Avarsko-Slavenskog prodora na podrucje danasnje Bosne. Arheoloski dokazi tome sasvim jasno svjedoce. Kontinuitet kulta i izgradnje grobalja i dalje postoji. Dosljaci preuzimaju od Bosanskih starosjedilaca Ilira i tehniku obrade metala, cemu su dokazi i vise nego jasni: brojne metalne alatke i kucni predmeti izradjeni na isti nacin kao i kod Ilira. Takodjer i pri izradi kuca koje su pravili dosljaci mogu se zapaziti jaki utjecaji starosjedilackog stanovnistva, smatra se da je i samo ime Bosna Ilirskog porijekla. Brojna su i Bosanska srednjovjekovna imena Ilirskog i Keltskog porijekla što su se očuvala u Bosni i u doba razvijenog feudalizma, npr.ime jedne od najvaznijih Bosanskih vladarskih porodica Kotromanic, kao i brojni toponimi sirom Bosne. Svi ovi starosjedilacki politicki, kulturoloski i tehnoloski utjecaji nepobitno ukazuju na blizak i prijateljski kontakt koji je uspostavljen izmedju starosjedilackog i doseljenickog stanovnistva, sirom Bosne.

Župe su se postepeno jace povezivale i stvarale politicku jedinicu (zemlju) koja se u historijskim izvorima vrlo cesto uopceno nazivala "Sklavinija". U samom pocetku se na prostoru Bosne formira, ne jedna, nego vise "Sklavinija" i to na podrucju Sarajevsko-Visocke doline (prvobitna Bosna), te na podrucju koje su zauzimali Usora i Donji Kraji. Najranije se formirala "Sklavinija" koja se djelimicno podudara sa podrucjem Ilirskog plemena Desidijata (prvobitna Bosna), kojoj se kasnije pridruzuju i "Sklavinije" (zemlje) nastale na podrucju koje su zauzimali Usora i Donji Kraji.

KARTA RAZVOJA SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE
Anto Babic o uspostavljanju Bosanske drzave kaze da je tok uspostave Srednjovjekovne Bosanske Drzave zapoceo sa raspadanjem rodovske organizacije i drustvenom diferencijacijom vec u prvim stoljecima poslije doseljenja Slovena. (Anto Babic,O pitanju,57-79). Jedan od najcjenjenijih historicara po pitanju historije svih juznoslovenskih zemalja, Nada Klaic, o tom istom pitanju kaze sljedece: "Nema razloga mijesati bilo hrvatsku bilo srpsku jezgru u proces nastajanja bosanske drzave samo zato sto je povremeno dolazilo do osvajanja Bosne s jedne ili druge strane...Babic je uvjerljivo pokazao da Bosna u spomenuto doba ima ustaljeni i organizirani teritorij, sto znaci da ima atribute drzavne organizacije. "(N. Klaic,Iz problematike,17-79).

Pocetkom 9. pa do sredine 10.stoljeca podrucjem Bosne vrlo organizovano vladaju domaci vladari, dok su u istom periodu zabiljezene jos dva velika doseljavanja Slavena: jedna selidbena struja dolazila je sa krajnjeg Ruskog sjevera i dogodila se tokom treceg desetljeca 9.stoljeca, a druga je uslijedila na samom pocetku 10.stoljeca iz Velike Moravske. U "Ljetopisu popa Dukljanina", koji je u stvari kompilacija razlicitih starih hronika u poglavljima 4. do 10., latinske i hrvatske redakcije, koji su nastali na bazi hronike koja je po misljenju nekih historicara nastala puno ranije, negdje na prostoru Bosne, detaljno su opisane prilike na podrucju Bosne tokom 9. i 10 stoljeca. Prostor Bosne se u ovoj hronici naziva uopceno "Slavenskim Kraljevstvom" "Sklavinija", sto nije nista neuobicajeno jer se taj naziv zadrzava za Bosnu dugo vremena, cak i u vremenu kada je ime za zemlju Bosna,dozivjelo svoju punu afirmaciju.Od 4. do 10. poglavlja tog Ljetopisa navode se opsirni podaci o politickim i vjerskim prilikama na podrucju Bosne tokom 9. i 10.stoljeca. Po tome Ljetopisu,podrucjem Bosne je pocetkom 9. stoljeca vladao vladar po imenu Silimir i nije bio krscanin, bio je paganin.Prilike u kojima je vladao su bile dosta teske, posebno za krscane koji su u to doba bili progonjeni. Medjutim, Silimir je bio dosta tolerantan prema njima. Silimirova vladavina je svakako vazna etapa u zacecima Bosanske drzave. Zato su u pravu neki stari pisci, kao npr. Ivan Frano Jukic, koji Silimira naziva prvim Bosanskim vladarom. (Ivan Frano Jukic, Zemljopis i poviestnica Bosne,Zagreb 1851).

Pocetkom treceg desetljeca 9.stoljeca Silimira je naslijedio njegov sin Bladin za koga se kaze u Ljetopisu da je vladao na slican nacin kao i njegov otac, doslovno "gospodovao redom i putom otca svoga Silimira". Za vrijeme Bladinove vladavine, koja je trajala od pocetka do priblizno krajem treceg desetljeca 9.stoljeca Ljetopis navodi podatke o velikom doseljenju Slovena na podrucje Bosne koji su se ubrzo pokorili Bladinovoj vlasti. Zanimljivo je da se pri opisu Bladinove vladavine spominje i njegov sin Knez Ratimir kao neka vrsta suvlastodrsca.

Ratimir vlada krajem treceg desetljeca 9.stoljeca do 838.godine. Ljetopis ga prikazuje kao nemilosrdnog zatiraca krscanstva, sto je bio veliki zaokret u odnosu na politiku mira i tolerancije koju su provodili njegovi prethodnici Silimir i Bladin. Ratimir se kao vladar "Kraljevstva juzno od Save" spominje 838.godine u Franackim spisima, kao i u drugim izvorima. Neki historicari su ga proglasavali "hrvatskim vladarom" bez ikakvog uporista. Svi raspolozivi historijski izvori govore da je Ratimir bio vladar nezavisnog "Slavenskog Kraljevstva" koje je zauzimalo prostor Bosne,a ne Hrvatske. O tome cuveni historicar Marko Vego kaze: "Cini mi se da je Hadzijahic na cvrscim temeljima kada je poredio Franacke analiste iz 838.godine koji su spomenuli nekog Ratimira cija je regija smjestena izmedju Franacke i Bugarske,juzno od rijeke Save. To je upravo Bosna. Ovo ga je navelo da zakljuci da je vjerovatno Dukljaninov Ratimir istovjetno lice sa ovim Ratimirom u Bosni...Mislim da ce nauka ovu posljednju tvrdnju usvojiti i prihvatiti kao cinjenicu. "(Oslobodjenje od 29.8.1972.,Muhamed Hadzijahic,"Povijest Bosne u IX i X stoljecu", Sarajevo,2004). Ratimir nije ostavio sina, a u vlasti ga je naslijedio neki njegov srodnik ""jedan od njegova kolina".

Ljetopis ne navodi imena cetiri sljedeca vladara, koji su slijedili Ratimira i vladali na podrucju Bosne od 838. do 860.godine nego ih naziva skupno Četiri Nepravedna Kralja, opisujuci ih kao izrazito neprijateljskim prema krscanima. Da su krscani u ovom periodu na prostoru Bosne zaista napustali krscanstvo i vracali se paganstvu govore i drugi historijski izvori. O tome govori i Teofanov Nastavljac koji govori o odbacivanju krscanstva i vracanju paganstvu mnogih u juznoslavenskim zemljama upravo u to doba, u periodu od 820. do 867.godine.(Theophanes Continuatus,288-289). Jedna od znacajki vladavine ova "Četiri Nepravedna Kralja" sastoji se u tome da se za njihovog vremena na podrucju Bosne prekida kontinuitet vladavine prijenosom vlasti sa oca na sina.

Poslije "Četiri Nepravedna Kralja" na vlast 860.godine dolazi Satimir koji je vladao do 877 godine, koji se spominje i pod imenom "Svetimir". Spominje ga i Dubrovacki hronicar Resti "re di Bossina padre di Svetopelek o sia Svetopilo" (J. Resti,Chronica Ragusina, 21). U mnogim srednjovjekovnim Dubrovackim spisima, koji su nastali kasnije, a odnose se na podrucje Bosne u periodu 9. i 10. stoljeca, podrucje Bosne se izričito naziva Bosanskim imenom. Period Satimirove vladavine karakterisu njegovi izrazito prijateljski odnosi sa Dubrovnikom i tolerancija prema krscanima. Satimir sklapa trgovacki ugovor izmedju Bosne i Dubrovnika koji Dubrovacki hronicar Resti stavlja u 831.godinu. Datiranje tog ugovora, koje navodi Resti, je utvrdjeno kao kasniji i netacan podatak.Satimir se obavezao davati Dubrovniku 500 ovnova, 50 volova i 200 tovara zita i osigurati Dubrovcanima potpunu slobodu trgovine u Bosni. Dubrovcani su mu zauzvrat poklonili 14 lakata skrleta i jedan plast "alla bosnese" (J. Resti,Chronica Ragusina,21). O ovom ugovoru govore i druge, starije hronike,tj. Anonimova i Ragninina, ali ne spominju ime Bosanskog vladara.

Satimira je naslijedio njegov sin Budimir koji je vladao od decembra 877. do marta 917 godine. Postoje odredjene indicije da je Budimir vladao vrlo velikim prostorom, i to prostorom uze Bosne, Podgorja, Neretve i Duklje. Postoji vise lokaliteta u Bosni koja nose njegovo ime. Tako, npr. u Sarajevskom polju postoji naselje "Butmir", poznatom po prethistorijskom nalazistu ("Butmirska kultura"). Zahvaljujuci Turskim defterima iz 15.stoljeca znamo da se je to naselje tada zvalo "Budimir". Godine 1455. to naselje je zabiljezeno kao "Budmir", a 1485. kao "Budimire" (V. Klaic, Narodni sabor, 8, O selu Butmir vidi: H. Sabanovic, Bosansko krajiste, 1448-1463). Nema, dakle, nista slucajnog u cinjenici da se Budimirovo ime javlja upravo na podrucju gdje se nalazila jezgra najstarije Bosanske drzave. (A. Benac,Sarajevo kroz arheoloske spomenike). Budimirova vladavina je bila dosta duga, trajala je punih cetrdeset godina i tri mjeseca i karakterise je tolerantnost prema krscanima. Za njegove vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze sa paganstva na krscanstvo, sto je predstavljalo veliki zaokret u vjerskim prilikama na prostoru Bosne. Takodjer, to podvlaci i cinjenicu da se krscanstvo na prostoru Bosne najkasnije prosirilo na siroke slojeve naroda, te su zbog toga, u Bosni najmanje zastupljena krscanska imena naselja od svih juznoslovenskih zemalja. Tome je naravno, kasnije znacajno pridonijelo i sirenje bogumilstva, kao i Islama.

Poslije Budimira na vlast dolazi Svetolik-Stjepan koji je vladao od marta 917. do 932 ili 934 godine. Ragnina se, pripovjedajuci o Svetoliku-Stjepanu, oslanja na starije, anonimne anale, i spominje samo ime Svetolik, dok Anonim govori samo o Bosanskom Kralju Stjepanu. Obje hronike govore o tome kako je Bosanski Kralj Stjepan pozvao i svecano primio u Bosni Dubrovackog Zupnika "Dum Srdja" ("Don Sergio") i bogato nagradio velikom svotom zlata i srebra i nalozio da se u Dubrovniku podigne crkva sv. Stjepana,koja je zaista podignuta dvije godine kasnije.Ragnina dopusta mogucnost da je tu crkvu Svetolik-Stjepan samo obnovio, a ne sagradio. Obje hronike opsirno pisu i o Kraljevoj zeni Margariti, koja je Dubrovnik obdarila srebrom za izradu relikvijara. Potom se pripovijeda o tome kako je Kralj sa Kraljicom i svojim velikasima posjetio Dubrovnik,gdje je najsvecanije docekan. Tom prilikom obdario je milostinjom, svecenike i sirotinju sa vise od 2000 dukata (po Ragnini-perpera). Po selima je izgradio crkvice u cast sv. Stjepana.Kada je oko 934. godine umro Kralj Stjepan Dubrovcani su ga uz najvece pocasti ozalili, kao da je bio gospodar Dubrovnika.Svetolik Stjepan nije ostavio potomstvo, a po njegovoj smrti njegova zena Margarita se stalno nastanila u Dubrovniku, gdje se zaredila.Darovala je Dubrovniku 200 libara srebra i podigla crkvicu posvecenu sv. Margareti. Umrla je u Dubrovniku. U njenu cast su Dubrovcanini 1571 godine postavili natpis u kojem se kaze: "Bosanska Kraljica Margareta podigla hram djevici Margareti u nekoc blazenom vremenu."Neki historicari su formirali i misljenje da su Dubrovcani podigli taj natpis vise na osnovu legende, a ne na osnovu stvarnih cinjenica, zbog odredjenih kontradikcija koje se javljaju po ovom pitanju u historijskim izvorima, tako da to pitanje jos uvijek nije u potpunosti rasvijetljeno.

Dubrovacki izvori izricito govore da Svetolik-Stjepan nije ostavio nasljednika, sto je najvjerovatnije izazvalo politicku krizu u zemlji, i upravo u to vrijeme, polovinom 10.stoljeca, Bosna je prvi put u povijesti dosla pod vlast jedne strane zemlje, i to Hrvatske. U Ljetopisu popa Dukljanina se opisuje kako je hrvatski vladar Kresimir opustosio Uskoplje, Luku i Plevu i da se je Bosanski Ban tom prilikom sklonio u zastitu kod Ugarskog Kralja. Tu se, najvjerovatnije, misli na hrvatskog kralja Kresimira II koji je vladao od 949. do 969.godine. Njega je naslijedio njegov sin Stjepan (969-997), koji se poistovjecuje sa Stjepanom Drzislavom,za koga se kaze da je vladao Hrvatskom i Bosnom, dok su njegovi nasljednici, prema istom izvoru, vladali Hrvatskom, ali ne i Bosnom. Smrcu Bosanskog vladara Svetolika-Stjepana,oko 934.godine,dolazi dakle do izvjesne krize domace vlasti u Bosni, koja ce potrajati prakticno do 1180 godine i Bana Kulina, koji napokon uspijeva ponovo uspostaviti nezavisnost Bosne. Prema nekim historicarima Bosna je oko 948. godine bila dosla i pod vlast susjedne Srbije, koju je potom zamijenila kratkotrajna vlast Hrvatske nad Bosnom. To su, sasvim jasno, bile tek vojne okupacije agresorskih zemalja Srbije i Hrvatske nad Bosnom i nista vise.Bosna se kao drzava zacela i razvijala na svoj sopstveni nacin i svojim putem, sasvim odvojeno od susjednih Srbije i Hrvatske, o cemu Dr. Nada Klaic u svome djelu "SREDNJOVJEKOVNA BOSNA", Zagreb 1989., doslovno kaze: "No, ove nevjeste projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Sisicevo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Medjutim nekriticki izvjestaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama moze posluziti kao podloga za zakljucke samo onom historicaru kome nije odvec stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli izmijeniti stoljetni polozaj bosanskih zemalja jer su one bez Hrvata i Srba odavno isle svojim, od njih posve odijeljenim putem."

U periodu od 990. pa,kako je vec receno,sve do 1180 godine nastavlja se vrlo nepovoljan period po Bosnu koja dozivljava agresije razlicitih zemalja, od Bugarske, Bizantije, ponovo Hrvatske, Duklje, Ugarske, te ponovo Bizantije, da bi napokon Ban Kulin 1180.godine ponovo uspostavio suverenitet Bosanske drzave na sopstvenom teritoriju,te od tada Srednjovjekovna Bosanska drzava sve vise i vise jaca. Kao Kraljevina Bosna, na svom vrhuncu, postaje najmocnija drzava na Balkanu od 1377. do 1463. godine. Bosansko kraljevstvo nastavlja postojati i poslije ulazenja u sastav Otomanskog Carstva.1465. Sultan Mehmed II Fatih za Kralja Bosne priznaje Bosanskog plemica Matiju. Prema Dubrovackim izvorima prezivao se Sabančić. Po Jirečeku ovi Sabančići bili su jedna loza Kotromanica. (Dz. Alic, "Devetnaest stoljeca Bosne,1998). Ubrzo, Bosna dobiva status Ejaleta. Unutar Otomanskog Carstva, Ejalet (Pašaluk) je bio najveca drustveno politicka jedinica, te Bosna zadrzava svoj teritorijalni integritet cijelo vrijeme, od 1463. do 1878, sto nije bio slucaj sa drugim zemljama koje su ulazile u sastav Otomanskog Carstva, koje su bile rascjepkane i pripadale sastavu vise Ejaleta.U ovom periodu, svako se najznacajniji dogadjaj desio godine 1831 kada se dize velika pobuna Bošnjaka koju je predvodio Husein Kapetan Gradascevic, ZMAJ OD BOSNE, koja je kao rezultat imala, prakticno, nezavisnost Bosne. Te iste godine Bosanska vojska, sa Husein Kapetanom Gradascevicem na celu, osvaja Travnik i zarobljava Vezira. Zatim, Bosanska vojska od preko 25.000 vojnika nanosi veliki poraz Velikom Veziru na Kosovu, a 12. septembra 1831 godine, u Sarajevu, i zvanicno proglasava autonomiju Bosne, sto je prakticno znacilo puna nezavisnost Bosne, iako je diplomatski poruceno Sultanu da ce se i dalje on smatrati vrhovnim vladarom Bosne. Sultan, potom,uspijeva da unese neslogu medju Bošnjake, i pridobija na svoju stranu Ali-Agu Rizvanbegovica i Smail-Agu Cengica,te salje veliki vojni kontigent od preko 30.000 vojnika na Sarajevo, te Bosanska vojska dozivljava veliki poraz u maju 1832 godine. Husein Kapetan Gradascevic se povlaci u Austriju i pokret za autonomiju Bosne, odnosno za punu nezavisnost Bosne, biva ugusen tek 1850 godine.

Zatim od 1878 do 1918. slijedi okupacija Bosne od strane Austro-Ugarske, gdje Bosna zadrzava poseban status i unutar Austro-Ugarske, zvanicno ne pripadajuci ni Austriji ni Ugarskoj, nego dobiva status trece zemlje unutar Monarhije (corpus separatum).

Kategorije: Flash News | Dodato od:: Sultan-Mirza™ (21.03.16)
Pregleda: 901 | Rating: 0.0/0
Ukupno komentara: 0
avatar
Prijava:

Dobro Dosli:
Facebook Twitter Google + Youtube kanal
Vasa IP adresa:  50.16.125.253     Koristite browser:   -
Slucajne Slike:
Novi Clanovi:
  • Ijozoimato
  • matxxx
  • sabanat
  • ersatziphone
  • 89686828622rus
  • jukadino
  • Snm
  • slepac
  • srea
  • tv_balkan
  • briancheung630
  • Ripper
  • maidduvnjak
  • gadnan
  • sevludinhalilovic23
  • Rodjendani:
    Asko81(35), The_MichMan(29), mrki(48), hare(55), sancii(25), faik2(45), lida(33), gaga83(33), anatdb(59), wincxd(24), fr3akjesus(32), anatdb8321(59), gamalzamloot(28), emil(34), mrgud68(48), mrki968(48), goddeux2(33), pajce(31), katkar(37), Neboo(42), Admin0883(27), mrgud686832(48), mcukon(27), mkilla(39)
    Top Forumasi:
  • Sultan-Mirza™
  • nolte
  • smin
  • julariczeljko
  • bbgdj2004
  • sto€ura
  • borivoje
  • Dilber
  • klaker
  • MadeInBosnia
  • bingobongo
  • BHFanaticos
  • Avdo1234
  • jesenice1974
  • yozzii
  • atos
  • Doc
  • Ibrahimovic
  • tandrcak
  • georgwashingtoon
  • Flash News 2016:
  • Video prilog nane Fate Orlović
  • (182)
  • ZLOCINI U ZVORNIKU
  • (681)
  • POPIS STANOVNISTVA DOKAZUJE DA ZIVIMO U GENOCIDNOM PROJEKTU
  • (517)
  • VAŽNO !!!:Svim vlasnicima nekretnina u okupiranom dijelu RBiH (danasnji entitet RS)
  • (2355)
  • Na danasnji dan:Usvojena zastava i grb Republike BiH
  • (884)
    Slucajni Web Link:
  • MESIHAT IZ-SANDZAKA (368)
  • Top 5 Web Linkova:


    1. BH REPREZENTACIJA (20186)


    2. RADIO GLAS DRINE (18140)


    3. Kladionicar (12624)


    4. DZEMAT OBERHAUSEN (12519)


    5. BHFanaticos (11259)
    Statistika:
    Pretrazivac:

    Sultanovic Network - Bosanski zabavni portal

    Molimo iskljucite Ad-Bloker za nasu stranicu!

    Please turn off the ad blocker for our Website!

    Bitte schalten Sie den Ad-Blocker für unsere Website!

    S'il vous plaît éteindre l'annonce-dresseur pour notre site!