Petak, 21.07.17
Dobro dosli: Gost | RSS
NAVIGACIJA
Kategorija:
2017 [106]
Chat Box:
Samo reg. clanovi imaju pristup CHAT BOX-u
Donacija:
Udruzenja i savezi:
Anketa:
Koju bosansku stranku podrzavate
Ukupno ocijena: 827
Statistika Posjeta:

Trenutno online: 55
Gostiju: 55
Clanova: 0
Posjeta Clanova:
Sultan-Mirza™, fiskal, pan, nsisr, cvetkoc, gavilan41, joschl, anohinjonny, dubi, polat20, qukapiku48, sulo7047, zagallo19691969, PeroProspero, DonRandy, legjendaurbane, slepac, veronikagilina3550
Naslovna » Vijesti » 2017

Bosančica - zaboravljeno autentično bosansko pismo
U vrijeme X vijeka u Dubrovniku i srednjoj Dalmaciji pa i u Bosni formirana je bosanska ćirilica ili bosančica. Pod utjecajem i sa primjesama glagoljice, ali i čistog narodnog (izvornog) govora, to pismo su odlikovala staroslavenska slova, sa uvedenim novim znakovima.

 
Najstariji sačuvani nam spomenik s pojavama karakterističnima za kasniju bosančicu jest povelja Kulina Bana o slobodnoj trgovini u njegovoj državi, izdana Dubrovčanima 29. VII 1189., a tim je pismom pisan i čuveni Poljički statut godine 1619. Pored toga sačuvao nam se i veći broj rukopisa, vjerskih i iz običnog života, te veliki broj epigrafskih natpisa ispisanih na bosanskim i hercegovačkim stećcima.

Postojala su dva oblika bosančice kroz njen viševjekovni razvoj:
1. Ustav, ustavno pismo, koje se odlikuje oštrinom oblika, skladnim štamparskim izgledom. Njime su pisane POVELJE, LISTINE i pisma BOSANSKIH VLADARA i VISOKOGA PLEMSTVA (pa i sama Kulinova povelja). Takva ustavna bosančica bila je u upotrebi od X do XV vijeka.

2. Negdje od XIII vijeka uobličava se drugi tip bosančice – kurzivna rukopisna bosančica, sa slobodnijim formama slova, nastala pod utjecajem latiničke kurzive, da bi tokom XVII iXVIII vijeka bosančica dobila formu bosanskog brzopisa. To je rukopisna bosančica. Ona se upotrebljava kroz gotovo čitav turski period sve do početka XX vijeka i otpočinjanja četvrte faze razvoja bosanskog pisanog jezika.

Paleografske (slovne) osobine bosančice svode se na težnju ka jednostavnijim oblicima i prilagođavanjima zahtjevima narodnog jezika. Čisti narodni govor i ikavizam, kao odlika bosanske zapadne štokavštine, odraz su izvornosti bosansko-humske pismenosti, razvijane bez presudnog utjecaja sa strane. Mnogi poznati i nepoznati klesari i pisari srednjovjekovnog starobosanskog jezika urezivali su natpise u kamenu i pisali jednostavnim jezikom. Njihova grafija bila je pojednostavljena, tipično bosanska, a ona se razlikovala od klasične ćirilice. Bosančica je imala ujednačena grafijska (slovna) i jezička (izgovorna) obilježja u srednjem vijeku. U drugoj i trećoj fazi bosanskoga jezika upotrebljavala se i prilagođavala vremenu i praktičnoj upotrebi sve do početka XX vijeka.

 

Natpisi na stećcima
Pravi počeci bosanskog književnog jezika javljaju se u posebnom vidu originalnog stvaralaštva u srednjovjekovnoj književnosti Bosne i Huma. To je epigrafika, natpisi na kamenu, tj. lapidarna („kamena“) pismenost. Bosansko-humska epigrafika po svojoj originalnoj književnoj vrijednosti i jezičkoj zanimljivosti ide u sami vrh južnoslavenske epigrafike.Nema slavenske zemlje niti jezika koji ima toliko natpisa na kamenu kakav je slučaj sa Bosnom i Humom. To su, prije svega, epitafi, natpisi na nadgrobnim spomenicima, čuvenim stećcima, uglavnom bogumilskim. Pisani su bosančicom, a samo u rijetkim i izuzetnim slučajevima glagoljicom, odnosno poluoblom bosanskom glagoljicom.

Umjetnost stećaka, pa tako i ispisanost na bosančici, razvija se i traje u vremenu od XIII do XVI vijeka i to na precizno omeđenom prostoru: unutar najširih granica srednjovjekovne bosanske države. Najstarija žarišta stećke pismenosti nalaze se u starom Humu i srednjoj Bosni, a treći centar te pismenosti je okolina Vidoške (današnjeg Stoca).

Najveći broj natpisa sa ovog područja nalazi se u Boljunima jugozapadno od Radimlje i Stoca. Značajni srednjovjekovni tekstovi na kamenu javljaju se u okolini Blagaja, kao sjedište humske vlastele, zatim u dolini Lašve, te u bosanskom Podrinju (jugoistočna Bosna) od Foče do Vlasenice i Srebrenice. Veći broj epitafa pronađen je u najnovije vrijeme na području srednjovjekovnih župa Usora i Soli, te u Posavini oko Koraja i Bijeljine.

Među nekropolama stećaka najznačajnija je Radimlja kod Stoca, zatim nekropole u Boljunima kod Stoca, blizu Nevesinja, na Blidnjem jezeru u zapadnoj Hercegovini, u Bjeloslavljevićima kod Sokoca na Glasincu, na Gvoznom polju kod Kalinovika i na Ravanjskim vratima kod Kupresa.

Vremenom su mnogi natpisi na stećcima oštećeni ili potpuno uništeni, pa ih je teško ili skoro nemoguće rekonstruisati. Naročito je upečatljiv primjer zauvijek propalog teksta na kamenu stećka koji je stajao u Donjoj Zgošći kod Kaknja, a danas se nalazi u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Ti natpisi prilagođeni su živim oblicima narodnog govora, ali i zahtjevima za konciznošću, za krajnjom jasnoćom i jednostavnošću izraza. Na epitafima stećaka uočljiv je visoki stepen ujednačenosti u prisustvu zapadnoštokavskih osobina. Tu se njeguje jedan širi bosanski pisani manir, za koji je neročito karakterističan ikavizam, neizvršeno jotovanje, grupa re umjesto ro (greblje i sl.)

Mada bosansko-humske stećke kao cjelinu odlikuju neke zajedničke srednjovjekovne jezičke crte, ipak se uočavaju dva najizrazitija jezičkostilaska kruga stećaka: hercegovački i bosanski. To na svoj način ostavlja odraza i na neke jezičke osobine, odnosno razlike u samim natpisima. Na hercegovačkim stećcima prisutnije su istočnoštokavske osobine sa ponekom lokalnom jezičkom crtom, dok su oni srednjobosanski i zapadnobosanski, odnosno zapadnohercegovački sa izrazitijim odlikama zapadne štokavštine. Riječ je o jednoj teritorijalnoj međudijalekatskoj ujednačenosti jezika natpisa, a također i u ujednačenosti u dužem vremenskom rasponu od nekoliko vijekova. Visok stepen jezičke i paleografske (slovne, grafijske) ujednačenosti natpisa na stećcima svejdoče o pisanom maniru srednjovjekovnoga bosanskog književnog jezika - razvijenom zaključno sa XV vijekom i završetkom prve faze formiranja bosanskog pisanog jezika.

 

Kategorije: 2017 | Postavio:: Sultan-Mirza™ (22.01.17)
Pregleda: 949 | Rating: 5.0/1
Ukupno komentara: 0
avatar
Prijava:

Dobro Dosli:
Facebook Twitter Google + Youtube kanal
Vasa IP adresa:  54.156.78.4     Koristite browser:   -
Slucajne Slike:
Novi Clanovi:
  • bvko
  • ghaziemmaanis
  • frankoec
  • janko28
  • hill
  • teleiptv
  • rickndsbooks01
  • elvinkaltak
  • psuwanhiran
  • javierrecuero60
  • Joenas
  • cazucoveraniego
  • savevskidarko
  • dragan10lukic
  • selmin
  • Rodjendani:
    lovac(29), adiss(36), dunya(55), dix(35), bosanac217(36), djjasko34(40), malibalkan(36), cizeta(28), draganj(24), danči(33), JueZim(40), tspar(67), bobisod(44), powerpro(38), dimityr1952(65), Ruto74(24), istibara(34), Leon51(42)
    Top Forumasi:
  • Sultan-Mirza™
  • smin
  • nolte
  • julariczeljko
  • mann00
  • bbgdj2004
  • Dilber
  • sto€ura
  • borivoje
  • SRB
  • BHFanaticos
  • bingobongo
  • MadeInBosnia
  • gabfolt
  • Avdo1234
  • jesenice1974
  • bind
  • yozzii
  • tandrcak
  • atos
  • Flash News 2017:
  • Evo me babo pored Drine
  • (97)
  • Zvornicanka Ilma Gutic korak do super finala
  • (959)
  • Znameniti Bošnjaci u historiji Afrike
  • (640)
  • Bosančica - zaboravljeno autentično bosansko pismo
  • (948)
  • Glas andjela osvaja publiku: Ilma Gutic
  • (1029)
    Slucajni Web Link:
  • MEDZLIS IZ-KAKANJ (497)
  • Top 5 Web Linkova:


    1. BH REPREZENTACIJA (21280)


    2. RADIO GLAS DRINE (21207)


    3. DZEMAT OBERHAUSEN (15208)


    4. Kladionicar (13437)


    5. BHFanaticos (11954)
    Statistika:
    Pretrazivac:

    Sultanovic Network - Bosanski zabavni portal

    Molimo iskljucite Ad-Bloker za nasu stranicu!

    Please turn off the ad blocker for our Website!

    Bitte schalten Sie den Ad-Blocker für unsere Website!

    S'il vous plaît éteindre l'annonce-dresseur pour notre site!